CNN: Primirje je pokazalo kako Iran drži globalnu ekonomiju taocem

Činjenica da je primirje uvjetovano time da Iran ponovno otvori ovaj ključni pomorski prolaz predstavlja prešutno priznanje utjecaja Teherana nad najvažnijom svjetskom naftnom uskim grlom – i time nad značajnim dijelom globalnog gospodarstva.

„Iranu ne treba velika vojna sila da izazove ogromne poremećaje u globalnom gospodarstvu”, rekla je prošlog mjeseca stručnjakinja za energiju iz Brookingsa Samantha Gross, piše CNN.

Ulagači i trgovci pozdravili su primirje, iako analitičari upozoravaju da zabrinutosti oko globalne opskrbe naftom nisu nestale. Cijene sirove nafte pale su za 15–20% u srijedu, dok su referentne europske cijene prirodnog plina pale za sličan postotak.

„Postoje značajne prepreke koje treba savladati prije nego što se sporazum o primirju između SAD-a, Izraela i Irana može pretvoriti u trajni kraj rata”, upozorio je Neil Shearing, glavni ekonomist u Capital Economicsu. „Za tržišta je najvažnije pitanje i dalje status Hormuškog tjesnaca.”

Ostaje za vidjeti hoće li se pomorski promet u potpunosti normalizirati. Nakon početnih znakova prolaska tankera rano u srijedu, Iran je navodno zaustavio promet nakon što je Izrael napao Libanon. Za sada iranska vojska kontrolira plovidbu, što joj daje jedinstvenu moć nad globalnim energetskim tržištima.

Iran je praktički blokirao Hormuški tjesnac za većinu brodova više od šest tjedana — što je ranije bilo nezamislivo za prolaz kroz koji inače prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom i plinom te trećina svjetskog izvoza uree.

„To je upravo ono čega su se analitičari energetske sigurnosti oduvijek pribojavali”, rekla je Gross.

Zemlje diljem svijeta suočavaju se s povijesnim šokom u opskrbi naftom

U Aziji prijete nestašice goriva, zbog čega vlade poduzimaju drastične mjere, a Filipini su proglasili nacionalno energetsko izvanredno stanje. Europa se suočava s rastom cijena električne energije baš u trenutku kada se oporavlja od krize uzrokovane ratom u Ukrajini. Čak su i u naftom bogatim Sjedinjenim Državama cijene benzina porasle.

Utjecaj Irana nad tjesnacem „bio je dovoljan da osigura primirje”, a pritom je režim, iako oslabljen, ostao na vlasti, rekao je Dan Alamariu iz Oxford Economicsa. Iran je „naoružao” Hormuški tjesnac kako bi vodio „ekonomski rat”.

Iranska nafta postiže rekordne cijene

Kontrola nad Hormuškim tjesnacem donijela je Iranu dvije ključne prednosti: ekonomski utjecaj nad ostatkom svijeta i mogućnost punjenja ratne blagajne prihodima od prodaje nafte — po povišenim cijenama.

Washington je čak privremeno ublažio sankcije za oko 140 milijuna barela iranske nafte kako bi ublažio globalni manjak ponude.

Iranski izvoz nafte iznosio je oko 1,85 milijuna barela dnevno do ožujka, što je oko 100.000 barela više nego u razdoblju od prosinca do veljače, prema podacima analitičke tvrtke Kpler.

Iran također zarađuje više od svoje nafte, koja se inače prodaje uz popust od oko 10 dolara po barelu u odnosu na Brent. U nekim nedavnim prodajama u Kini ta se nafta prodavala po cijeni višoj za oko 3 dolara od Brenta, dok je u Indiji ta premija dosezala i 7 dolara.

„Veći broj kupaca i nedostatak konkurentske nafte s Bliskog istoka podigli su cijene iranske nafte”, rekao je analitičar Kplera Homayoun Falakshahi.

Iranski adut

Teheran želi zadržati svoj novostečeni ekonomski utjecaj i nakon završetka rata, nastojeći zadržati kontrolu nad pristupom tjesnacu, prema prijedlogu od 10 točaka u pregovorima sa SAD-om.

„Iranski režim je (vjerojatno) učvrstio političku kontrolu i pokazao sposobnost da globalna tržišta nafte i plina dovede na koljena”, rekao je Karl Schamotta iz Corpay Currency Researcha.

Trump je, sa svoje strane, iranske prijedloge nazvao „razumnom osnovom za pregovore”.

Neki analitičari sada vide mogućnost trajnog sustava naplate prolaska kroz tjesnac, uz određena ograničenja.

„Primirje je dodatno učvrstilo Hormuški tjesnac kao točku pritiska i sredstvo pregovaranja”, naveli su analitičari Kplera.

Primjerice, Oman — kroz čije teritorijalne vode prolazi dio tjesnaca — mogao bi djelovati kao neutralni posrednik koji prikuplja naknade i prosljeđuje dio Iranu. Formalizacija naplate prolaza mogla bi zadovoljiti i iranski zahtjev za ekonomskom kompenzacijom štete iz rata.

Iran je već počeo naplaćivati prolaz brodovima posljednjih tjedana, a barem jedan brod platio je 2 milijuna dolara za prolazak, prema podacima Lloyd’s Lista.

U srijedu je iranska novinska agencija Tasnim izvijestila da Iran i Oman planiraju uvesti tranzitne naknade. CNN je zatražio komentar od omanskog ministarstva vanjskih poslova.

Pomorske kompanije i osiguravatelji vjerojatno će brže prihvatiti takve naknade nego političari, smatra Kpler. „Za velik dio izvoza iz Perzijskog zaljeva ne postoji realna alternativna ruta.”